Srpski pastirski pas

Ova plemenita pastirska rasa postoji vekovima na brdima i planinama Srbije. Pripada jednoj širokoj porodici pastirskih pasa polazeći od Tibeta pa do Srednje Evrope i Severa Afrike. Veliki deo ovih pasa je još uvek nepriznat, mada je veoma cenjen kod pastira na brdima kao njihov nezamenjljiv pomoćnik. Populacija ovih pasa na terenima Stare planine, Kopaonika verovatno je nastala mešanjem pasa koje su na to područije doveli sa sobom Vlasi i stanovništvo sa Kosova koje se u krajeve Negotinske Krajine i Zapadnih delova od planine Rtanj doselilo krajem 17. veka i početkom 18.

Prvo proučavanje pastirskih pasa u Srbiji posle drugog svetskog rata obavili su prof.dr S. Antić i prof.dr S. Milosavljević. Na osnovu tih istraživanja objavili su studiju 1950. godine pod nazivom “Prilog poznavanju planinskog ovčarskog psa Srbije”. Ispitivanja su obavili na psima u područiju Stare planine, Kopaoniku, Pešteru i delu Šarplanine. Pastiri tog područija obično imaju po 1-2 psa za čuvanje 50 ovaca, dok za stado od 100 ovaca imaju 3-4 psa.

U monografiji o sto godina lovstva u mlavskom kraju navodi se podatak da je 1949. godine u Petrovcu na Mlavi održana smotra pasa na kojoj je ocenjen i homoljski pas pod nazivom Munja.

Na sastanku stručnog saveta Kinološkog saveza Federativne Narodne Republike Jugoslavije 4.3.1961. u Beogradu, prihvaćen je zaključak da treba što pre opisati i predložiti standard do sada ne standardizovanih i ne priznatih pastirskih pasa. Istraživanja i merenja eksterijernih parametara od 1951 za pastirske pse nije bilo sve do 2001 kada je grupa entuzijasta na čelu sa dr Milivojem Uroševićem obavila istraživanja pastirskih pasa na terenima Homolja.

Na osnovu njih urađen je predlog standarda za srpskog pastirskog psa. Na novemabarskoj Međunarodnoj izložbi pasa u Beogradu 2004. po prvi put je ocenjivan srpski pastirski pas i prezentovan je publici na toj izložbi. Na poziv Kinološkog saveza SCG matičnim savezima iz našeg okruženja u martu 2005 za beogradsku međunarodnu izložbu pasa prikazane su rase pastirskih pasa Balkana. Izložbi i predstavljanju rase su prisustvovali su i tadašnji potpredsednik FCI-a gosp.Karl Raizinger i član biroa FCI-a gosp. Štefan Štefik.

U martu 2009. standard je zvanično prihvaćen od strane FCI-a i zvaničan naziv rase je jugoistočno evropski pastirski pas.

ZVANIČAN STANDARD